Primarno genetska predispozicija, ali i način života uzroci su nastanka proširenih vena *Poliklinika ima cjelovit pristup bolestima vena od koji boluje preko 50 posto stanovništva

Primarna djelatnost Poliklinike za kirurgiju i anesteziologiju Lege Artis je vaskularna kirurgija – i to, posebno, kirurgija vena (flebologija). Također, u Poliklinici se obavlja i opća, abdominalna (proktološka) te plastična kirurgija. O kirurgiji vena, metodama liječenja i o tome što sve radi poliklinika Lege Artis razgovarali smo s dr. med Jasenkom Kalajdžić-Čandrlić, anesteziologinjom i dr. med. Krešimirom Čandrlić, općim i vaskularnim kirurgom: Čak više od 50 % stanovnika na neki način boluje od bolesti vena. Primarno genetska predispozicija – urođena slabost venskih zalistaka, ali i način života, debljina, dugo sjedenje i stajanje, nedostatak tjelesne aktivnosti – uzroci su nastanka primarnih varikoziteta.

Kod žena, bolest vena pospješuje i trudnoća, hormonalni status te nošenje visokih potpetica. Ono što izrazito doprinosi progresiji bolesti je poremećaj statike – postepeno spuštanje poprečnog svoda stopala, što se obično niti ne primjećuje. Ahilova tetiva tada ne stoji više pod 90 stupnjeva nego prema unutra; na obući je vidljiva istrošenost unutarnje strane potplata. Na taj način naprežu se zalisci s unutrašnje strane nogu. Kada zalisci popuste, krv se počinje vraćati. Ukoliko je zalistak mali, otvore se kapilare; ako je taj zalistak ‘glavni’ – preponski, tj. vensko ušće – otvaraju se velike vene. Postaju široke, izvijugane i vidljive. Proces je brži u debljih osoba. Tako promijenjene vene moraju se operirati.

Žene obolijevaju 3 do 4 puta češće. U trudnoći se, utjecajem hormona – ‘omekšavaju’ veziva – od kojih je napravljen i zalistak vene. Pojačani pritisak čeda u maternici na tako promijenjene preponske venske zaliske – vrlo često dovodi do razvoja varikoziteta, naročito nakon nekoliko trudnoća. Sreća je što žene često vaskularnom kirurgu dovede upravo – estetika! Međutim, tada je obično već nastupio funkcionalni poremećaj – popuštanje venskih zalistaka, širenje kapilara te postepeno, nastanak proširenih vena.

Kada pacijent osjeti da nešto nije u redu?

Simptomi, odnosno ono što ljude dovede liječniku je „sindrom teških nogu“ – ‘prenapunjenih’, ‘nemirnih’, otečenih; mravinjanje i/ili grčevi u nogama. Postepeno nastaju promjene u boji kože – hiperpigmentacija te, na kraju, nastanak otvorenih rana – ulcus cruris.

Postoji podjela prema Europskom flebološkom udruženju:

  • 0 stupanj – bez vidljivih promjena
  • I. stupanj – mrežaste vene (teleangiektazije) – izvijugan kapilarni crtež
  • II. stupanj – varikozne (proširene, vrećaste) vene
  • III. stupanj – počinju tegobe; noge natiču
  • IV stupanj – kožne promjene – pigmentacije, ekcem kada ostane krvni pigment pod kožom pa potamni unutrašnji dio noge, to je tzv. hipostatski dermatitis
  • V stupanj – promjene na koži + zaliječeni ulkus
  • VI stupanj – promjene na koži + nezaliječeni ulkus

Kvaliteta života ljudi koji imaju venski ulkus je vrlo loša, bolovi su neizdrživi. Bez obzira na stupanj oštećenja, metodom radiofrekvencije uvijek se mogu i trebaju operirati; rezultati su vrlo efektni – ulkusi se zatvore odmah. Ako se radi o opsežnim cirkularnim ulkusima oko cijele noge, treba ih prvo zaliječiti – primjenom tzv. olkuzivnog zavoja (kompresija).

Kako postavljate dijagnozu?

Dijagnostika, tj stupanj insuficijencije, određuje se kliničkim pregledom kirurga i ultrazvukom – color dopler-om vena (CDI).

Što je flebologija?

Kirurgija vena se naziva flebologija; dio je vaskularne kirurgije koji se bavi bolestima vena.

Što je miniflebektomija?

Miniflebektomija je metoda operacije vena, inaugurirana od mađarskog kirurga Varadyja; specijalnim finim kirurškim kukicama izvade se u cijelosti površinske deblje proširene vene.

Kako se u Poliklinici Lege Artis mogu liječiti kapilare ?

Kapilare predstavljaju pretežno kozmetsku poteškoću; najčešće su na nogama i licu. Izbor tehnike ovisi o proširenosti, tjelesnoj konstituciji, pigmentaciji kože, lokalizaciji. Sklerozacija je jedini mogući način aktivnog kirurškog liječenja kapilara i užih varikoznih vena i kapilara. Princip djelovanja je zaustavljanje protoka krvi – i tako “uništavanje” kapilara, mrežastih vena i variksa. Tehnike sklerozacije su različite: primjenom sklerozantnog kemijskog sredstva, sklerozacija pjenom uz ultrazvučno navođenje (UGFS), sklerozacija toplinom – laserom ili radiofrekvencijom.

Što Vi preporučujete?

Svaka noga ima svoju priču, ovisi o vrsti samih promjena – žila koje tretiramo, opsegu, potkožnom masnom tkivu, tipu kože, pigmentaciji i – možda najvažnije – kvaliteti mišićne ovojnice, tj fascije mišića. S tim je izravno povezana učestalost recidiva – djelomičnog vraćanja bolesti. Također – ako se uzrok ne otkloni – spuštena stopala, nedostatak aktivnosti, prekomjerna tjelesna težina – promjene se djelomično vraćaju, eventualno, u manjem obimu i, možda na drugom mjestu. Sitne, mrežaste kapilare, na manjim površinama vrlo efektno reagiraju na kemijsku sklerozaciju. Ako su promjene vrlo proširene, tretman je prilično bolan jer su kapilare u izravnom doticaju s brojnim živčanim završetcima u koži. Sklerozacija radiofrekvencijom (RF) je znatno manje bolna i nema ograničenja ‘dozom’ tretirane površine (količine kapilara). No, nekad je tretman potrebno ponoviti još 2 – 3 puta u razmaku od nekoliko tjedana do potpunog efekta.

Što je to UGFS?

UGFS je uništavanje kapilara/vena uštrcavanjem pjene pod kontrolom ultrazvuka (ultrasound guided foam sclerotherapy). Primjenjuje se u liječenju većih kapilara, svih površnih i spojnih vena (između površnih i dubokih) te za liječenje venskih ulkusa. Često se rabi u kombinaciji s nekom od operacijskih tehnika čime se postižu izvrsni efekti. Metoda ima i svojih ograničenja: količina (doza) sklerozantnog sredstva koje se primjenjuje; također, ne preporučuje se kod uznapredovalih promjena i kod jako izraženog popuštanja glavnog zaliska ušće glavne površne vene u duboku venu. I ovdje su moguće izvjesne nuspojave uglavnom prolazne: hiperpigmentacija kože naročito kod crnki porculanske puti. Ponekad se može javiti lokalna upala i tromboza
vene, ali nošenjem elastične čarape do 3 tjedna, hodanjem, aktivnošću efekti su vrlo brzo vidljivi.

Koje su prednosti radiofrekvencije?

To je zaista minimalno invazivan zahvat, bez boli, rana i ožiljaka; bez dugotrajnog nošenja elastičnih zavoja. Ne postoji ograničenje godišnjeg doba može se izvoditi i ljeti. Odmah nakon zahvata pacijent može hodati; može obavljati svakodnevne
aktivnosti. Daje najbolje efekte – odmah uklanja vidljive vene i bolne, otečene noge. Ima najmanje nuspojava i najmanji broj recidiva. Mislim da je, na neki način, ‘najpoštenija’ prema pacijentima.

Tko su vaši pacijenti?

Po svemu navedenom – posve jasno: Naši pacijenti su ljudi koji si ne mogu dozvoliti bolovanje; oni koji sutra žele ići raditi jer je danas posao – privilegija. Isto tako, svi oni koji se boje bolova ili pak starije i bolesne osobe koje se plaše anestezije. Općenito, imamo puno pacijenata jer su ljudi danas odlično informirani Internetom i točno znaju što žele. Zašto odabrati Polikliniku

Lege Artis za liječenje vena?

Iza nas je 15 godina iskustva u flebologiji i liječenju vena. To znači – iskustvo u svim opisanim metodama i nekoliko tisuća operiranih bolesnika. Metode se obično kombiniraju, a mi se suvereno služimo svim metodama. Svaki pacijent ima svoje vrijeme na raspolaganju, svoj problem kojeg mi, individualizirano, nastojimo riješiti. Zahvati se mogu obavljati tijekom cijele godine. Radimo u ugodnom, vrhunski opremljenom prostoru, raspolažemo s najsuvremenijim tehnologijama u sklerozaciji i operativnom liječenju kapilara i vena.

Što je funkcija vena?

Krv arterijama odlazi u stanice tkiva i hrani ih. Vene vraćaju krv s periferije u srce. Venska krv je puna ugljičnog dioksida i raspadnih produkata metabolizma iz tkiva; vraća se venama na čišćenje u pluća. Oko 2% krvi ide površinskim venama, ostatak dubokim.

Kako se mogu liječiti vene?

Bolest vena je mehaničkog uzroka i može se, zapravo, liječiti samo aktivno – kirurškim odstranjenjem, dosad nabrojanim tehnikama. Time se u potpunosti uklanjaju poteškoće. Razlikujemo klasični i endovaskularni operacijski zahvat.
Klasični operacijski zahvat – striping – dostupan je u bolnicama koje imaju opću ili vaskularnu kirurgiju. Primjenjuje se dugo, od kraja 19. stoljeća i predstavlja neprikosnovenu kiruršku metodu. Sve ostale metode su, zapravo, modifikacija osnovnog principa da je venu kojoj su popustili zalisci potrebno ukloniti u potpunosti.
Klasični operacijski zahvat znači višednevnu hospitalizaciju, postoperacijsku bolnost i nošenje elastičnih zavoja 6-8 tjedana. Kratkoročni rezultati uvijek su dobri, ali dugoročno ima i do 40% recidiva.
Nove endovaskularne metode jesu laser i radiofrekvencija. Posebnom sondom ulazi se u venu koja se, potom, toplinom zatvara. Ove minimalno invazivne i maksimalno efikasne metode spadaju u tzv. jednodnevnu kirurgiju. Puno su ugodnija varijanta klasičnoj operaciji.

‘Doktore, kao da i nisam bio operiran’

U poliklinici Lege Artis vene operiramo radiofrekvencijom. Ona je naš ultimativni odabir, nakon golemog dugogodišnjeg iskustva. Slikovito rečeno, radiofrekvencija sljepljuje stjenku vene ‘kuhanjem’; laser ‘prži’ venu – ostavljajući često neugodne hiperpigmentacije kože, uz veću bolnost.
Zahvat se vrši se u intravenskoj ili u tumescentnoj (površinskoj) anesteziji. Ultrazvukom se nađe bolesna vena, kroz mali otvor na koži uvede se tanki kateter. Radiofrekventna energija grije stjenku vene, koja se stisne i zatvori. Kroz nju prestaje protok, krv se preusmjeri u zdrave vene; ona ostaje na mjestu, ne vadi se i, s vremenom, pretvori se u vezivni tračak. Na kraju operativnog zahvata stavlja se kompresivna čarapa po mjeri koju pacijent nosi 3 tjedna. Nakon 1-2 sata poslije zahvata ide kući. Može se
odmah kretati i obavljati svakodnevne aktivnosti. Najčešća rečenica naših pacijenata je baš: ‘Doktore, kao da i nisam bio operiran’!

Mirjana Glavaš – Poduzetnik | Lipanj 2012.

...