Jedan od sve češćih zdravstvenih problema populacije su hemeroidi, neugodna pojava uzrokovana suvremenim načinom života. Hemeroidi predstavljaju vrlo čestu smetnju, a smatra se da barem pedeset posto ljudi tijekom svog života razvija smetnje, većeg ili manjeg intenziteta. Iako je liječenje ovog problema učinkovito ova pojava ostaje problem o kojem se najmanje priča jer pri samom spomenu izazivaju nelagodu.
Što su hemeroidi?
Hemoroidi su normalna anatomska struktura (čvorovi ili jastučići) smještena u završnom dijelu debelog crijeva. U normalnim okolnostima sudjeluju u mehanizmima inkontinencije. Međutim, pojačani pritisak na vene u rektalnom području najčešći je uzrok pojave hemoroida. Kako pritisak raste krv se pojačano nakuplja u venama i uzrokuje otjecanje. Tada nastaju hemoroidi.
Svrbež, unutarnji osjećaj pritiska, bolne oticanje (zbog tromboziranja), na dodir opipljivi čvorovi i posljedično krvarenje prvi su simptomi koji ukazuju na njihov nastanak. Često se smatra da su hemeroidi, bolest modernog doba. Naime, sedentarni način života, pretilost, pušenje, trudnoća, poremećaj pri pražnjenju stolice ali i genetske predispozicije doprinose da prema nekim procjenama, 50 % ljudi srednje i starije životne dobi imaju povremeno ili učestalo tegobe uzrokovane hemoroidalnom bolešću.
Ljudi često imaju otpor prema ovoj vrsti pregleda, zbog nelagode i stida jer završni dio debelog crijeva predstavlja intimnu regiju tijela. Također, prisutan je i strah od boli u osjetljivom i upaljenom području, tako da se često upuštaju u ‘samoliječenje’ mastima, kremama, čepićima. Hemoroidi se liječe ovisno o tome koliko su izraženi, no liječnici savjetuju kako ih mast, čepić, krema ili kupka neće ukloniti – oni ih samo mogu ublažiti. Pažljiv i detaljan proktološki pregled stručnjaka stoga je nužan ali često i dovoljan za dijagnostiku ove uglavnom bezopasne ali neugodne bolesti.
Neugodnjak o kojem se ne priča?
Tegobe uzrokovane povećanim hemoroidima su nešto o čemu se nerado razgovara i jož teže odvodi pacijenta liječniku. Zašto je to tako? Naime, strah i tjeskoba su važan dio ljudskog postojanja. Dapače, normalni strahovi i tjeskobe pomažu nam da izbjegnemo neugodne i opasne situacije i stoga imaju „signalnu“ odnosno adaptivnu (prilagodbenu) funkciju. Dok je strah uvijek vezan za neki određeni objekt i situaciju, anksioznost je neodređeni emocionalni doživljaj a ono sto prijeti manje je očito, pa katkada govorimo o “lebdećem strahu”. Međutim kada strah i anksioznost koju pacijent osjeća od njemu očito nepoznatog ili neugodnog pregleda odlaže odlazak liječniku, posljedica toga je, da se bolesnici često javljaju u već poodmakloj fazi bolesti ili s pojavom komplikacija, što otežava i produžuje liječenje.
Kada govorimo o proktološkom pregledu kao i samom liječenju kod pacijenta je često prisutan strah od boli i/ili osjećaj neugode i srama. Iako sam pregled nije toliko bolan već više za pacijenta neugodan, činjenica je da postoje vrlo velike individualne razlike u kapacitetima tolerancije boli i neugode, a one su uvjetovane razlozima koji idu dalje od razine fiziologije. Drugim riječima, postoje i faktori koji su psihološke i socijalne naravi, a koji bitno determiniraju način i razinu do koje će pojedinac moći podnositi bol i tolerirati neugodu. Pa tako, ono što bi mnogi definirali kao bol, drugi doživljavaju kao neugodu, koja je, za razliku od boli, lakše podnošljiva.
Dok se bol (prema Međunarodnom udruženju za proučavanje boli – IASP) definira kao neugodno osjetno i emocionalno iskustvo, udruženo s aktualnim ili potencijalnim oštećenjem tkiva, neugoda je čuvstvena kvaliteta tipična za situacije koje narušavaju homeostazu našeg organizma, drugim riječima našu fizičku ili psihičku ravnotežu, a situacije koje prati osjećaj neugode nastojat ćemo izbjegavati ili što više skratiti.
Znanstvena literatura ali i svakodnevna životna i medicinska praksa ističe važnost nekih psiholoških faktora koji mogu utjecati na naš doživljaj hoće li nam neke situacije biti manje ili više bolne ili neugodne, a neki od njih mogu biti pojačivaći ili ublaživaći. Ove je faktore bitno je uzeti u obzir želimo li razumjeti što još utječe na odlaganje odlaska liječniku. Neki od njih su: prethodno iskustvo. Naime, situacije u kojima smo ranije iskusili neugodu ili bol doživljavamo prijetećima te one u nama pobuđuju neugodne emocije i asocijacije. Zatim tu su i očekivanja. Znanstvena su istraživanja pokazala da ljudi lakše podnose neugodna i bolna stanja ukoliko imaju osjećaj kontrole nad situacijom. U tom smislu informiranost pacijenta o mogućnosti pojave boli, njenom trajanju, intenzitetu i sl. olakšava njezino podnošenje. Pri tom je važno da to bude u skladu s dominantom strategijom pojedinca na suočavanje, primjerice postoje osobe koje takve informacije plaše i rađe ih ne žele znati, te je to u njihovom slučaju kontraindicirano. Bitnu ulogu u doživljaju neke situacije kao ugodne ili neugodne ima i sugestija pa se često smatra da je sugestija jače sredstvo protiv boli od analgetika ali isto tako i uzrok straha ili sklonosti katastrofiziranju nadolazeće situacije (npr, pregleda) što inihibira osobu i odlaže odlazak na pregled.
Ipak, kada je riječ o proktologiji, prve asocijacije koje se stvaraju su osjećaj neugode i stida prije nego straha od boli. Pacijent je već samim pregledom koji razotkriva njegovu intimnu kao i brigu za zdravstveno stanje o kojem nerado razgovara izložen nelagodi koju mora istrpiti, stoga je osjećaj privatnosti i povjerenja u liječnika od bitne važnosti. Intima je najjednostavnije rečeno osobna stvar, na koju ekskluzivno pravo polažemo mi sami. Intimni prostor je zona u kojoj se osjećamo sigurni, a osoba ju uglavnom nastoji očuvati i dozvoljava pristup samo osobama s kojima je doista bliska. Zato njeno narušavanje izaziva osjećaj nelagode i napad na integritet.
Kada se radi o traženju psihološke i/ili liječničke pomoći, brojna istraživanja upućuju na postojanje razlika s obzirom na spol na štetu opće dobrobiti muškaraca. Muškarci su općenito manje skloniji tražiti liječničku pomoć. Jedan od razloga tome proizlazi iz pojma rodnih uloga. Rodne uloge se definiraju kao višedimenzionalni koncept, a mogu se odnositi na širok spektar obilježja, od stavova i ponašanja do osobina ličnosti vezana uz rod. S obzirom da živimo u tradicionalnom društvu, u procesu odrastanja i socijalizacije maskulinost se veže uz više adaptivno-instrumentalne osobine, poput racionalnosti, kompetentnosti, odlučnosti, kod muškaraca, dok se femininost veže uz integrativno-ekspresivne osobine, poput, usmjerenost na emocije, socijalne odnose i traženje podrške. U okviru toga, za muškarce traženje pomoći predstavlja jedan oblik priznanja nemoći. Suočavanje s vlastitom ranjivošću i dijeljenju brige o zdravstvenom stanju pogotovo u području u kojem nikome nije ugodno razgovarati bez obzira na spol.
Nadalje, posebno važnu ulogu kod odlaska liječniku ima i laka dostupnost informacijama kada pacijenti nerijetko prve informacije o svom zdravstvenom stanju dobivaju preko Interneta i drugih neprovjerenih stranica. Takve informacije često mogu dovesti do potencijalno opasnih zabluda o njihovom stanju i načinima liječenja, što može povećati strah ili dati ideju kako si sami pomoći (što nužno ne znači i dobro), te tako odgoditi liječenje i suočavanje s bolešću. Zbog toga je transparentnost u komunikaciji između pacijenta i liječnika kao i dobivanje stručnog mišljenja „iz prve ruke“ od velike važnosti.
Za kraj može se reći da mogućnost privatnosti, diskrecije, upoznavanje s procedurom, uvid u tijek liječenja i sl., važan su faktor pristupanju pacijentu i liječenju kao i bitan element stručnosti medicinskim ustanova specijaliziranih ne samo za proktologiju već i šire. Ako uzmemo u obzir da je bolest i zdravlje pojedinca uzrokovano biopsihološkim aspektima onda pristupanje pacijentu treba pratiti taj model. Odgađanje liječenja nije adekvatna strategija suočavanja s problemom i to treba imati na umu. Pomiješani osjećaji nelagode, blage tjeskobe ili straha su normalni, ali sve dok nas potpuno ne inhibiraju. Mogu se ukloniti informiranjem i povjerenjem u liječnika, ali i samom činjenicom na koju pacijenti često zaboravljaju da problem koji je vama nelagodan, liječniku kojem je to dio struke i profesije je svakodnevan, a rješenje leži u pravovremenom liječenju.
mag. psych. Mia Župan
U razdoblju od 25. ožujka do 25. travnja 2014. godine Poliklinika Lege Artis svim pacijentima koji se odluče na operaciju hemeroida nudi 2000 kn popusta. Saznajte više informacija o ovoj pogodnosti pozivom na naš broj telefona ili posjetom poliklinici.
...
